Hosi.
Carinton Salazar Gonzaga Freitas
Parte I. Remata
Perspetiva kona-ba demokrasia ativa duni iha repúblika ida ne’e maibé, kontinua ho lidun ida naran Limited affect. Iha linguajen jornalismu audio-visual nian. Efeitu limitasaun ba demokrasia ne’e mai hosi sira ne’ebé matenek. Buat hotu tuir LEI, sira hatene LEI, komprende no bele interpreta tuir LEI ne’ebé vigora iha rai ida ne’e.
Wainhira parte ida-idak mósu ho interpretasaun ne’ebé la hanesan ba assuntu ida, entaun mósu ona gap ida. Hotu-hotu hakarak defende ninia tasu, hotu-hotu loos hmm…LEI…ohh…LEI…no dalaruma interpreta sala mós ne’e LEI.
Perspetiva seluk sistema demokrasia, iha Powerful Effect. Iha ninia forsa ne’ebé boot tanba ne’e okupa fatin barak iha rai ida ne’e nia laran. Demokrasia bele okupa lideransa sira-nia laran nomós sira ne’ebé kbiit laek sira-nia laran.
Tanba ne’e mósu liafuan balun dehan “o haan ai ha’u mós bele tolan fatuk. Ita hotu iha LEI no demorasia nia okos. ó ne’e se?”
Perspetiva ikus liu kona-ba demokrasia mak unlimited effect assesu laiha rohan. Tanba gosta utiliza buat ne’ebé laiha rohan, “unlimited” entaun ita haluha aan, semo ba kalohan aas, sukat ba mai ita mak makas no iha power ka forsa liu ema hotu-hotu.
Kada ukun ida, liu-liu iha fileira demokrasia presija duni kritikas konstrutivu nomós hakat hosi kontrolu sosial. Atu ukun ne’e labele sai hanesan tirania ba ditadura, absoluta ka ema utiliza sala ninia poder hodi halo ema seluk ne’ebé kbiit laek, pensamentu naton, sai fali vitima ba jogu polítika ne’ebé la maduru.
Deal politic, entre ukun na’in ida ho empresariu ida. Iha nasaun ida nia laran, ou ka komunidade plutocrat ho burgess. Akresenta hela iha ajenda kultura polítika no hanesan buat normal ida.
No buat ne’ebé la normal no sai pergunta boot mak ne’e “No money no democracy.” Ukun nain bele kontinua ninia poder, bele iha buat hotu. Maibé wainhira la hetan injeta osan makas hosi plutocrat. Ukun komesa namlaik ona.
Hetan duni forsa polítika hosi orgaun barak maibé “No money no
Democracy” sukat ba mai atu tibak demokrasia ka? Osan mak segundu Maromak no
prejensa osan iha ema nia bolsu ho mahar hmm…lalehan, purgatoriu, inferno nia
dada besik.
Tuir loloos entre ukun nain ida ho ninia povu ne’e mak, imazina hanesan osan koima. “Lidun ida ho lidun seluk bele la hanesan maibé, ninia valor ida de’it.” Maibé kuitadu…agora sai fila fali hanesan inverted pyramid (Piramida terbalik) no la kleur tan komesa nakfilak ba Pyramid Upside Down alias (Piramida jungkir balik) let’s c what will happen then.
Impresta liafuan eukaristia nian ida dehan “ha’u beik sala, ha’u beik sala, ladi’ak liu.” Prinsipu demokrasia hosi povu, ba povu no fila fali ba povu. Imajina hanesan fali hosi emprejariu, ba emprejariu no filafali ba emprejariu. Hmm…hakleuk ka hakneak ikus mai demokrasia sai fali palku ba buka lukru-profit.
[Coba kita bertanya pada rumput yang bergoyang] ita husu took ba
duut ne’ebé anin huu ba mai.
Demokrasi agora ema tetak to’o uut didi’ak fo abo lafaek hán iha Lautem ne’ebá. Loos duni se kompara ho situasaun agora “No money no democracy.” Iha liña Demokrasia populasaun bain-bain mós iha direitu ba halerik maibé ba se loos? Iha ne’ebé loos?
Komunidade plutocrat la prekupa ho ema barak nia vida, nia prekupa ho buat ne’ebé nia iha. No buat hotu nia bele hetan tanba nia iha osan ne’ebé boot.
Imajina salariu deputadu ida se U$ 3.500 kada fulan nomós
pensaun sira seluk. Oinsa ho foos nia folin U$. 100.00. Ba nia nein influensia
oituan basta ha’u bele moris. Maibé oinsa ho sira ne’ebé tane liman ba
natureja, hetan osan hosi ne’ebé?
Kona-ba salariu no direitu hirak ne’ebé la’ós ita-nia kompetensia nu’udar povu mukit. Ne’e hosik ba sira sobak to’o nanal telok no nisik didi’ak ba. Naran katak kria hela, kondisaun di’ak ba repúblika ida ne’e. Ahi matan dadersan, meudia ho loro-kraik kontinua lakan. Atu oan ba beioan sira bele dada iss no konta tuir iha loron ruma.
Moris iha Nasaun ida de’it, hotu-hotu hán hahán ida de’it. Maibé hahan ne’ebé lideransa sira hán lor-loron diferenti ho hahán ne’ebé belun mukit sira konsumu loron-loron. Belun mukit sira hán hahán ne’ebé dook hosi padraun hahán saudavel.
Sira-ne’ebé moris iha dolok ku’ak, foho leten no iha extrema remotas. Hein rai bokur, hein natureja nia liman rohan atu fó netik ba sira, maibé agora atu tane liman karik husu ba se? no se mak atu rona hananu eulogia ida ne’e. Natureja mós nonok de’it iha nakukun laran.
Atu halerik mós laiha tilun ida hakarak rona. Tanis to’o matan-been maran, lian hotu tolan to’o de’it iha kakorok talin la tama ba kabun laran.
Situasaun polítika no demokrasia iha rai ida ne’e, hanesan fali abo sira uluk hakfolik ho hena rohan de’it. aih…uluk iha fasista nia tempu abo sira siblizadu.
Ida ne’ebé maun nafatin maun, alin nafatin alin. Uma fukun, uma
knua ida de’it. Sai’da mak ladi’ak tuur hamutuk, nahe biti boot tatoli lia ba
malu, sasin lia ba malu, kasu lia ba malu.
Rai atu naben, tasi atu sa’e mós ita nafatin ida de’it. Raan turuk ida hanesan hotu, kor mean hotu.
Ita nia hamutuk mak bele di’ak ba ita-nia Timor-Leste ida-ne’ebé furak, makas no kmanek iha mundu rai klaran.
Hanoin kiik balun hosi ha’u
hakerek ne’e la reprejenta ema ida ka instituisaun ida.
Maibé nu’udar sidadaun simples iha RDTL.
hakerek ne’e la reprejenta ema ida ka instituisaun ida.
Maibé nu’udar sidadaun simples iha RDTL.