Wednesday, October 23, 2019

No Money No Democracy


Hosi. Carinton Salazar Gonzaga Freitas
Parte I. Remata

Perspetiva kona-ba demokrasia ativa duni iha repúblika ida ne’e maibé, kontinua ho lidun ida naran Limited affect. Iha linguajen jornalismu audio-visual nian. Efeitu limitasaun ba demokrasia ne’e mai hosi sira ne’ebé matenek. Buat hotu tuir LEI, sira hatene LEI, komprende no bele interpreta tuir LEI ne’ebé vigora iha rai ida ne’e.

Wainhira parte ida-idak mósu ho interpretasaun ne’ebé la hanesan ba assuntu ida, entaun mósu ona gap ida. Hotu-hotu hakarak defende ninia tasu, hotu-hotu loos hmm…LEI…ohh…LEI…no dalaruma interpreta sala mós ne’e LEI.

Perspetiva seluk sistema demokrasia, iha Powerful Effect. Iha ninia forsa ne’ebé boot tanba ne’e okupa fatin barak iha rai ida ne’e nia laran. Demokrasia bele okupa lideransa sira-nia laran nomós sira ne’ebé kbiit laek sira-nia laran.
Tanba ne’e mósu liafuan balun dehan “o haan ai ha’u mós bele tolan fatuk. Ita hotu iha LEI no demorasia nia okos. ó ne’e se?”

Perspetiva ikus liu kona-ba demokrasia mak unlimited effect assesu laiha rohan. Tanba gosta utiliza buat ne’ebé laiha rohan, “unlimited” entaun ita haluha aan, semo ba kalohan aas, sukat ba mai ita mak makas no iha power ka forsa liu ema hotu-hotu.

Kada ukun ida, liu-liu iha fileira demokrasia presija duni kritikas konstrutivu nomós hakat hosi kontrolu sosial. Atu ukun ne’e labele sai hanesan tirania ba ditadura, absoluta ka ema utiliza sala ninia poder hodi halo ema seluk ne’ebé kbiit laek, pensamentu naton, sai fali vitima ba jogu polítika ne’ebé la maduru.

Deal politic, entre ukun na’in ida ho empresariu ida. Iha nasaun ida nia laran, ou ka komunidade plutocrat ho burgess. Akresenta hela iha ajenda kultura polítika no hanesan buat normal ida.

No buat ne’ebé la normal no sai pergunta boot mak ne’e “No money no democracy.” Ukun nain bele kontinua ninia poder, bele iha buat hotu. Maibé wainhira la hetan injeta osan makas hosi plutocrat. Ukun komesa namlaik ona.
Hetan duni forsa polítika hosi orgaun barak maibé “No money no Democracy” sukat ba mai atu tibak demokrasia ka? Osan mak segundu Maromak no prejensa osan iha ema nia bolsu ho mahar hmm…lalehan, purgatoriu, inferno nia dada besik.

Tuir loloos entre ukun nain ida ho ninia povu ne’e mak, imazina hanesan osan koima. “Lidun ida ho lidun seluk bele la hanesan maibé, ninia valor ida de’it.” Maibé kuitadu…agora sai fila fali hanesan inverted pyramid (Piramida terbalik) no la kleur tan komesa nakfilak ba Pyramid Upside Down alias (Piramida jungkir balik) let’s c what will happen then.

Impresta liafuan eukaristia nian ida dehan “ha’u beik sala, ha’u beik sala, ladi’ak liu.” Prinsipu demokrasia hosi povu, ba povu no fila fali ba povu. Imajina hanesan fali hosi emprejariu, ba emprejariu no filafali ba emprejariu. Hmm…hakleuk ka hakneak ikus mai demokrasia sai fali palku ba buka lukru-profit.
[Coba kita bertanya pada rumput yang bergoyang] ita husu took ba duut ne’ebé anin huu ba mai.

Demokrasi agora ema tetak to’o uut didi’ak fo abo lafaek hán iha Lautem ne’ebá. Loos duni se kompara ho situasaun agora “No money no democracy.” Iha liña Demokrasia populasaun bain-bain mós iha direitu ba halerik maibé ba se loos? Iha ne’ebé loos?

Komunidade plutocrat la prekupa ho ema barak nia vida, nia prekupa ho buat ne’ebé nia iha. No buat hotu nia bele hetan tanba nia iha osan ne’ebé boot.
Imajina salariu deputadu ida se U$ 3.500 kada fulan nomós pensaun sira seluk. Oinsa ho foos nia folin U$. 100.00. Ba nia nein influensia oituan basta ha’u bele moris. Maibé oinsa ho sira ne’ebé tane liman ba natureja, hetan osan hosi ne’ebé?

Kona-ba salariu no direitu hirak ne’ebé la’ós ita-nia kompetensia nu’udar povu mukit. Ne’e hosik ba sira sobak to’o nanal telok no nisik didi’ak ba. Naran katak kria hela, kondisaun di’ak ba repúblika ida ne’e. Ahi matan dadersan, meudia ho loro-kraik kontinua lakan. Atu oan ba beioan sira bele dada iss no konta tuir iha loron ruma.

Moris iha Nasaun ida de’it, hotu-hotu hán hahán ida de’it. Maibé hahan ne’ebé lideransa sira hán lor-loron diferenti ho hahán ne’ebé belun mukit sira konsumu loron-loron. Belun mukit sira hán hahán ne’ebé dook hosi padraun hahán saudavel.

Sira-ne’ebé moris iha dolok ku’ak, foho leten no iha extrema remotas. Hein rai bokur, hein natureja nia liman rohan atu fó netik ba sira, maibé agora atu tane liman karik husu ba se? no se mak atu rona hananu eulogia ida ne’e. Natureja mós nonok de’it iha nakukun laran.

Atu halerik mós laiha tilun ida hakarak rona. Tanis to’o matan-been maran, lian hotu tolan to’o de’it iha kakorok talin la tama ba kabun laran.

Situasaun polítika no demokrasia iha rai ida ne’e, hanesan fali abo sira uluk hakfolik ho hena rohan de’it. aih…uluk iha fasista nia tempu abo sira siblizadu.
Ida ne’ebé maun nafatin maun, alin nafatin alin. Uma fukun, uma knua ida de’it. Sai’da mak ladi’ak tuur hamutuk, nahe biti boot tatoli lia ba malu, sasin lia ba malu, kasu lia ba malu.

Rai atu naben, tasi atu sa’e mós ita nafatin ida de’it. Raan turuk ida hanesan hotu, kor mean hotu.
Ita nia hamutuk mak bele di’ak ba ita-nia Timor-Leste ida-ne’ebé furak, makas no kmanek iha mundu rai klaran.
Hanoin kiik balun hosi ha’u
hakerek ne’e la reprejenta ema ida ka instituisaun ida.
Maibé nu’udar sidadaun simples iha RDTL.




Sunday, October 6, 2019

MAI APRENDE LIAN MAKASAE, TETUN HO WAIMA'A LIUHOSI ANTOLOZIA NO NINIA TRADUSAUN SIRA



ESERE’E, E-HANI, USANANA
ESERE’E…
Ai we-tau la’a mara
Ai ni-da’a namadane la’a watu mega muni
Ate mai afa mega ai-gau odoro oboko
Animal lia-gisi mai lia lesa wa’a na’u do’ele ere
Ai gau I’a sare gini do ai isi tau la’a
Ira mai meti na'u ni isi naga liu
Mu’a wa’a ai guaraba diu ere
Ai na’u mini gali aga
Era ai gia tuturu
Ai gisi maa lo gau do dane-dane

ESERE’E…
Ai nia ma’a mu’a ere gali lolo
Wai-wa’a ai bidi-koru isi do liu ere
Rata gi-wai, dai gi-wai, taru gi-wai
Ira-ama gini, ana ini ai-gau gini
Ira-tamunu, ana ini ai-gau guara
La’a ta’a gau la’a, ana ini ai-lu’u
La’a eskola, ana ini ai-gau tutunu-tafana

AI LOLO…
Era were laka bae-gutu do asi-lari
Era were laka bibi-ali do asi-anu
Era were laka kota daru-daru do mutumolu

E-HANI…
watu gi-ko’olu ere-hani
ai tamunu do ai-da’a ai-sa’I au leka
Ate-afa o ai-noto ai-gau odoro oboko
Era lolo, ai-fanu gi-oemene defa au-nawa
Animal lia-gisi ma ilia-lesa
naruta sabai maa ai-gini
Era lolo, ini ere mu’a gig au-waa
Tahini gau do mini-gali ai-gau I’a sare gini
mu’a wa’a ai gua we’e di’ara were
ai-isi gena ni-na’u gutu omene
Era lolo, ai ari-molu, mutu molu, waboku lesa
Era lolo, ai mu’a ere gi-fanu au-maa mu’a soru

E-HANI...
Era au mi-ma’ene
Wai wa’a ai bidi-koru isi were
Tonai rata gi-wai
Tonai dai gi-wai
Tonai taru gi-wai

E-HANI...
Ira-ama gini, ai ini nau gini
Ira-tamunu, ai ini nau tamunu
Ira-nawa guara, ai ini nau guara
La’a ta’a gau la’a, ai ini nau ni-lu’u
La’a eskola, ai ini nau tutunu-tafana

ERA LOLO…
Ai ini bae-gutu gi-dada mata giloloró
Ai ini era gi-lari
Ai ini bibi-ali gi-dada mata giloloró
Ai ini era gi-anu
Ai ini anu-mata do ai-maa I’a tu naa
Ai bibi gutu suri
Ai-maa kuda gutu suri
Ai-maa arbau gutu suri
Bo, ai ni-teni ma nai suri la’a afa?

E-HANI...
Ai lolo, era were au-sa’I maa boo-mutu suri
Au-sa’I ma detu mutu suri
Au-sa’I maa bai-refa mutu suri
Weregau boo-gana gua bo’oko
Detu gana gua doroko
Bai-refa gana gua ba’uku
Era gana au-sa’I ba dede

E-HANI…
Ai karaka ú-nai…!
Ai lolo, era mini-gali ai-iti gia-desara laka
Boo ai-noto era gua bo’oko
Detu ai-noto era gua doroko
Bai-refa ai-noto era gua ba’uku

E-HANI…
Era ala ni-da’e au gua lolo
Mini gali ai-iti gia-desara laka
Mu’a au gali daru
Ai were nai-re’e?
Ai were nai do ma’u?

USANANA…
Boo wa’a ai-gini ere ini ai-mini gebora
Detu wa’a ai-gini ere ini ai-mini ge-doroko
Bai-refa were ai-mini gua ba’uku
Usanana ai ini mini gali bai dede
Tanba, ai-da’a were to-nai pregu ma mutu base

USANANA…
Ai-mata la-ne’e, na’u nai book la’a?
Ai-dada mata la ne’e, na’u nai doele la’a?
La’a ere na’u gali-la’a
Book ere na’u gali book
Doele ere na’u gali doele
Era laka…?
Ai-na’u sawalidadau dede.

HORISEHIK, OHIN HO ABAN
HORISEHIK…
Ó la’o dalan
Foti sa’e ulun rei-kona loromatan
Fatuk no ai sira hakru’uk hanai ó
Animál iha liras no liras laek be dolar iha rai
Hamoos dalan ba ó atu ó bele hakat liu
Bee no tasi halihun-aan ho hakmatek
Rai-lulik be ó sama ba ne’e
Ta’uk hikas fali ó
Rai ne’e tutur no foti ó iha nia ulun leten
Hodi hatudu sa’e ba lalehan aas ba

HORISEHIK…
Ó haklaken ba rai-rai
Raan ne’ebé nalihun iha ó-nia reen-toos ba
Raan ba’ino nian, raan malae nian, raan rota nian
Halo toos no natar, ema mak halo ba ó
Nono bee-manas, ema mak nono ba ó
Foti haan-hemu, ema mak foti ba ó
Atu toba, ema mak hatoba hela ó

Ó DEHAN…
Sira-ne’e hakfolik be ha’u-nia atan
Sira-ne’e bibi-atan be ha’u-nia asulear
Sira-ne’e hada fatuk be hanoin laek

OHIN…
Loronmatan nia manas ne’e duni
Mak hanas ó-nia ulun sai molik hotu ona
Fatuk no ai la hakru’uk no hanai ona ó
Sira dehan, ‘ó-nia moe asu haan tiha ona’
Animal iha liras no liras laek
Fila kotuk on aba ó
Rai ne’ebé ó tuur iha leten ne’e
Hateke no moe netik de’it ba ó
Sira dehan, ‘ó aten laek, hanoin laek, fuan laek’
Sira dehan, ‘ó lori rai ne’e nia oin kose ba rai’

OHIN…
Sira hatene tiha ona
Raan be nalihun iha ó-nia reen-toos ba
La’os liurai nia raan, la’ós malae nia raan, la’ós rota nia raan.

OHIN…
Halo toos no natar, ó halo mesak ó-nian
Nono bee-manas, ó nono ó-nian
Foti hán-hemu, ó foti mesak ó-nian
Atu ba toba, ó luut mesak ó-nian aan rasik
Atu ba eskola, ó halo mesak ó-nia bukae rasik

SIRA DEHAN…
Ó mak kabala lipa nia beioan loloos
Ó mak sira-nia atan
Ó mak bibi-atan nia beioan loloos
Ó mak sira-nia asulear
Ó mak atan ne’ebé hein no hatudu dalan
Sira tau ó sai bibi atan
Tau ó sai kuda-atan
Tau ó sai karau-atan
Ó atu tau fali ó-nia aan iha fatin aas ida ne’ebé?

OHIN…
Ó dehan, kesi sira ne’e hotu iha lasu laran
Sulan sira ne’e hotu iha lutu laran
Kastigu sira ne’e hotu iha fahi-luhan laran
Atu nune’e, lasu ne’e bele bobar sira
Lutu ne’e bele fohuk iha sira leten
Fahi-luhan ne’e bele dodok iha sira leten
Halo sira ne’e hotu moris hanesan fahi

OHIN…
Ó-nia hakarak ida de’it!
Ó dehan, sira ne’e mak mai hakne’ak no monu ain ba ó
Lasu ne’e sei la dodok ona iha sira leten
Lutu ne’e sei la fohuk ona iha sira leten
Fahi-luhan ne’e sei la dodok iha sira leten

OHIN…
Sira mós la fó ona ulun ba ó
Atu ó sama halimar
Atu hakne’ak fali ba ó mak lae duni!
Atu monu ain fali ba ó rai ne’e keta baku fila ona
Ó ne’e sé?
Ó mai hosi ne’ebé?

ABAN…
Lasu ne’ebé ó halo ne’e mak sei bobar fali ó
Lutu ne’ebé ó harii ne’e mak fohuk fali iha ó leten
Fahi-luhan ne’ebé ó halo ne’e mak dodok fali iha ó leten
Aban, ó-nia moris mak sai fali hanesan fahi
Tanba, ó-nia ulun ne’e la’ós baku pregu iha laran

ABAN…
Ó-nia oan sira ne’e ba loos ne’ebé?
Ó-nia beioan sira ne’e ba subar lerek iha ne’ebé?
Ó-nia bisnetus sira ne’e dolar netik ba ne’ebé?
Sira ba, ba lemo-lemo de’it
Sira subar, subar lemorai de’it
Sira dolar, dolar lemorai de’it
Se nune’e?
Imi sei dolar hanesan ular-fuhuk (cacing)

AISA’I, AITIKI RUO RAHAMAI
AISA’I…
Ka laka dala
Huo n’aai ga ulatu muni ige nau l’aara di
Watu ruo kai sire karakudo sani ka
Animal lie do’e ruo lie dá gana la ria ó
Ramuna dala la ká bo ka raba dou hai
wai ruo tasi tiba la whatin
Ria luli se ka teka hite ke
Ga’a hile oro ka
Ria ne’I thuo no huo ka la ulatu ón ninin
Ratudu n’aai nau keken ita di

AISA’I…
Ka ehe la ria-ria sala
Raa se tiu la ga wasa tia ke
Raa ba’ino ninin, raan dai ninin, raan uo ninin
Lo busa harewai, ki le’e lo la ka
Nono wai-m’uutu, ki le’e nono la ka
Huo khakhan-nunun, ki le’e huo la ka
Bo n’eero, ki le’e lo n’eero n’aau ka

KA EHE…
Sire ke thau wá n’iiki né au ata
Sire ke tou bibi n’iiki né au asulear
Sire ke turo watu né gegeren da do’e

AITIKI…
L’aara m’uutu ke m’uutu ige isi nani
N’iiki le’e rihi ga ulatu muna ma’a lobo
Kai ruo watu da he’I karakudo la ka ruo sani la ka
Sire ehe ‘ga kmae ke dasu kha ma’a lobo”
Animal lie do’e ruo lie dá
Ualituko la ka
Ria se ka to’e la ón
Buni ruo kmae utu n’aau ga whati
Sire ehe ‘ka ke ata da do’e, gegere da do’e, wuoboku da do’e’
Sire ehe ‘ka ani ria ne’I wasan goma lata hile ige nau ria eta di’

AITIKI...
Sire nau lobo
Raa se tiu ga wasa tia ke
Da se bo raa liurai ninin, da se bo raa dai ninin, da se bo raa uo ninin.

AITIKI..
Ka lo busa ruo harewai, ka lo mesa oro lobo
Nono wai m’uutu, ka nono misa ga ninin
Huo khan ruo wai, ka huo mesa ga ninin
Bo laka n’eero, “ka kluku mesa ga na”
Bo laka eskola, ka lo mesa ga krisa

SIRE EHE...
Ka le’e kabala life bu anan
Ka le’e sire atan
Ka le’e bibi-bú bu anan
Ka le’e sire asulear ninin
Ka le’e ata se hei no ratudu dala
Sire thau ka nau bibi-bú
Thau nau kudo-bú
Thau ka nau kara-bú
Ka bo thau hile ga whati la whati keken se ineri?

AITIKI
Ka ehe, oto nama sire ratama la kaihola lalen
Ratama sire sala ke la kaihola lalen
Kastigu sire sala ke la l’uutu lale
N’iiki bo, kaihola ke be’u bora hile sire
L’uutu ke wú hite la sire
Wau-luho ke kroe hite la sire
Lo sire sala l’aaha nau wau ne’I

AITIKI…
Ga kakara se oro!
Ka ehe, sire ke le’e mai tegi no lo’I la ga kele wake
Kaihola ke da kroe hite lobo la sire ón
L’uutu ke da wú hite lobo la sire ón
Wau-luho da kroe hite lobo la sire ón

AITIKI…
Sire da ie ulatun la ka
Bo ka teka nine hai
Bo tegi hile la ka le’e da ruo ige!
Bo lo’I kele la ka hoka rumo ria ne’I taba hile gai
Ka ke sie?
Ka mai nare nau ineri mai?

RAHAMAI...
Kaihola se ka lo ke le’e bora hile oro ka
L’uutu se ka nhi ke le’e wú hite hile oro la ka
Wau-luho se ka lo ke le’e kroe hite hile oro la ka
Rahamai, ga l’aaha nala hile nau wau ne’i
Tanba, ga ulatu ke da sero bo baha pregu la lalen

RAHAMAI
Ga ana sala ke bó laka la di?
Ga bú ana sala ke bó laka horo la ineri?
Ga niki ana sire ke bó gana nau ineri di?
Sire laka, laka teri oro naku di
Sire horo, horo teri oro naku di
Sire gana, gana teri oro naku diSe nau n’iiki?
Kamu bó gana obo na’u n’iihuramutu ne'i.


Letra: Cancio Ximenes Cassimata
Tradutor: Carinton Salazar Gonzaga Freitas
Dili, Segunda (01 Setembru 2019)